Još 2016. godine Europska komisija utvrdila je da Apple, zbog dogovora s Irskom, uspio godinama izbjegavati plaćanje poreza u Europskoj uniji u punom iznosu. Raznim poreznim shemama prebacivali su dobit u svoju irsku podružnicu i tamo plaćali porez po značajno nižim stopama, što je Komisija okarakterizirala kao ilegalnu državnu pomoć. Izračun je pokazao kako je Apple dužan Irskoj platiti 13 milijardi eura zaostalih poreza, čemu su se, zanimljivo, protivile i irske vlasti.
U međuvremenu je Apple u ratama prebacio navedeni iznos na založni (escrow) račun, ali i pokrenuo proces pred Sudom Europske unije. Ovaj je Sud tijekom lipnja 2020. godine donio svoju presudu – u kojoj je stao na stranu Applea. Svojom odlukom suci su poništili odluke Europske komisije o ilegalnoj državnoj pomoći. Argumenti EK nisu prihvaćeni, njihova argumentacija je proglašena nedovoljnom, a Sudu nisu podnijeli niti dovoljno dokaza o tome da je smanjenje porezne stope bilo diskrecijska odluka irskih poreznih vlasti.
No Europska komisija najavila je službenu žalbu na ovu odluku Europskom sudu. Ova vijest dolazi direktno od izvršne potpredsjednice Europske komisije zadužene za Europu za digitalno doba, Margrethe Vestager.
U žalbi od strane Europske komisije stoji da je Sud Europske unije učinio nekoliko pogrešaka pri donošenju presude, što je i glavni razlog za pokretanje žalbe.
“Prioritet Europske komisije je osigurati da kompanije, bile one velike ili male, na pravedan način plaćaju poreze, ali i poštuju zakone država članica i pravila same Europske unije. Ako neka država da određenim multinacionalnim tvrtkama porezne olakšice koje nisu dostupne svima jednako, to šteti poštenoj tržišnoj utakmici u Europskoj uniji i krši prvail”, poručuje Vestager u priopćenju.
Inače Apple je, naime, slijedom moguće ilegalnog dogovora s Vladom Republike Irske plaćao porez po stopi od 0,005% do 1% godišnje, dok je u Republici Irskoj propisan porez od 12,5% na prihod od prodaje i 25% na ostale prihode. U Irskoj se nalazi i europsko sjedište Applea, što je vjerojatno razlog tomu taj niski porez, pa se sva dobit koju su ostvarivali na području EU ravnala po ovim poreznim propisima i oporezivala po povlaštenim stopama. Tako je u spornom razdoblju od 2004. do 2014. godine nastala ova razlika od 13 milijardi eura.
Komentiraj članak: