Je li Irska, unatoč uzastopnim karantenama, doista otpornija na gospodarske posljedice korona-krize?

Kad je prije četiri godine Europska komisija naredila Appleu da Irskoj vrati 13 milijardi eura navodno neplaćenog poreza, vlada u Dublinu nije bila zadovoljna. Dapače, kao i američka kompanija, žalili su se na odluku Komisije.

Možda je na prvu loptu zvučalo ludo – da se država žali i odriče 13 milijardi eura, oko dvije trećine hrvatskog državnog proračuna, iznos kojim bi se dalo izgraditi četrdesetak peljeških mostova. Ovoga ljeta Sud EU poništio je odluku Komisije, ali je ta epizoda prilično jasno ocrtala koliko su Dublinu bitne multinacionalne kompanije koje posluju u Irskoj.

Upravo je taj tehnološki sektor, s američkim tvrtkama poput Applea, Googlea, Facebooka i niza drugih, jedan od ključnih razloga naizgled neobično otporne ekonomske aktivnosti u Irskoj, zemlji koja je zadnjih godina često bila destinacija iseljenika iz Hrvatske.

Unatoč dva lockdowna i najavi trećega, irski BDP bi, prema prognozama, ove godine trebao u najmanju ruku padati manje od BDP-a ostalih europskih država. Zadnje projekcije irskog instituta za ekonomska i socijalna istraživanja (ESRI), o kojima su mediji pisali prošlog tjedna, govore čak i o rastu od 3,4 posto.

I početkom studenog – kada je Irska već bila u novom lockdownu, većina uslužnih djelatnosti pod ključem, otvorene su ostale tek nužne trgovine, a građanima je ograničeno kretanje – jesenske ekonomske prognoze iz Bruxellesa sugerirale su da će irsko gospodarstvo biti osjetno manje pogođeno korona-krizom od ostatka Europe.

Europska komisija je u studenom predvidjela da će Irskoj BDP ove godine pasti za 2,3 posto, što je daleko manje od prosjeka eurozone (minus 7,8 posto) ili Europske unije u cjelini (pad od 7,4 posto). Hrvatskoj su, podsjetimo, prognozirali pad od 9,6 posto. Irska je, prema tom dokumentu, jedna od rijetkih članica EU-a koja bi se na pretkriznu razinu trebala vratiti do kraja sljedeće godine (Hrvatska, primjerice, godinu kasnije).

Njemačkoj, koja se smatra ekonomskim motorom Europske unije, Komisija je prognozirala više nego dvostruko veći pad BDP-a nego Irskoj. Francuska i Italija su, prema tim projekcijama, blizu dvoznamenkastog pada; Španjolska na minus 12,4 posto i tako dalje. Zašto se irska ekonomija u korona-krizi, unatoč višekratnim karantenama – ona jesenska bila je među najstrožima u Europi – drži, po ovim brojkama, bolje nego gospodarstva drugih članica EU-a?

Rast BDP-a ili barem njegov blaži pad u odnosu na ostale EU države pripisuje se snažnom ekonomskom performansu međunarodnih kompanija iz IT i farmaceutskog sektora. Naizgled iznenađujući rast BDP-a, navodi se u analizi spomenutog think-tanka, rezultat je velikim dijelom izvoznog sektora, a on je koncentriran u područjima koja se čine otpornima na pandemiju, poput farmaceutskih i IT usluga.

Irska je kroz godine postala prepoznatljivo europsko središte mnogih multinacionalnih kompanija, koje i u pandemiji uspjevaju dobro poslovati pa to trenutno gura njezin BDP. No, to djelomično prekriva tamniju stranu gospodarskih posljedica aktualne krize.

Komisija, primjerice, u svojim prognozama piše o lošijem rezultatu ‘domaće ekonomije’ – misli se na sektore poput trgovine, ugostiteljstva i slično koji su snažno pogođeni lockdown mjerama – te značajnom padu osobne potrošnje.

Analiza ESRI-ja također upozorava na učinak koji kriza izazvana pandemijom ima na sektor gospodarstva koji nije povezan s poslovanjem međunarodnih kompanija. Autori predviđaju da će šok izazvan Covidom-19 još neko vrijeme utjecati na ‘domaću ekonomiju’ i tržište rada, odnosno na razinu nezaposlenosti.

Stopa nezaposlenosti je u veljači bila ispod 5 posto, ali to je zadnji predpanemijski mjesec u Europi. U studenom su irski mediji izvještavali da je stopa nezaposlenosti porasla s rujanskih 15,9 posto i prešla 20 posto. U taj postotak, napominje Irish Times, uvršteni su i oni koji su na posebnoj, Covid-naknadi za nezaposlene, a kojih trenutno ima nekoliko stotina tisuća. U mjesec dana drugog lockdowna (uvedenog tijekom listopada) tu je naknadu zatražilo stotinjak tisuća ljudi.

Sredinom studenog ju je primalo ukupno više od 350 tisuća ljudi, za što je država isplatila preko sto milijuna eura. Multinacionalni sektor u Irskoj – dakle, onaj koji u ovom trenutku drži BDP iznad vode – prema podacima agencije zadužene za privlačenje stranih ulaganja, početkom godine izravno je zapošljavao oko 245 tisuća ljudi.

Zbog straha od novog soja koronavirusa, za koji se tvrdi da je virulentniji, a koji se širi susjednim Ujedinjenim Kraljevstvom, Irska je sada pred novim, djelomičnim lockdownom. Počevši od Badnjaka, zatvaraju restorane, pubove, frizerske salone, dio trgovina. Restrikcije će trajati najmanje do 12. siječnja, a moguće je da budu i produžene.

Paralelno s tim, postoji i ozbiljan rizik od neuređenog Brexita: za tjedan dana Ujedinjeno Kraljevstvo prekida sve veze s EU-om, ali sporazum o trgovinskim odnosima još nije dogovoren, a s obzirom na zemljopisnu blizinu i ekonomske veze, Brexit bez sporazuma najviše bi (među članicama Unije) utjecao upravo na Irsku.

U okolnostima pandemije koja još uvijek prijeti Europi, novog lockdowna koji bi se mogao protegnuti i na više tjedana te kaotičnog Brexita koji je pred vratima, Irci će se, po svemu sudeći, ipak trebati strpiti da povoljne prognoze BDP-a osjete i u svakodnevnom životu.


IZVOR: Telegram

Komentiraj članak: