Pitanje granice između Republike i Sjeverne Irske opasno prijeti da će narušiti dvadeset godina mira

Ukidanje graničnih kontrola između Sjeverne Irske kao dijela Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Irske kao članice Europske unije bilo je jedno od ključnih točaka Sporazuma na Veliki petak iz 1998. kojima su završena tri desetljeća krvavih sukoba između republikanaca i lojalista, katolika i protestanata, na Zelenom otoku.

Europski političari s pravom strahuju da bi povratak kontrola na granicama između dvije Irske, a za koje se čvrsto zalaže britanski premijer Boris Johnson i službeni London, mogao ponovno probuditi tenzije. Valja podsjetiti kako je Sjeverna Irska na referendumu o britanskom članstvu u EU glasala sa 55,8 posto za ostanak, kao i Škoti sa 62 posto, dok su se za ostanak odlučili Englezi sa 53,4 i Velšani sa 52,5 posto.

Backstop kao jedno od rješenja predviđa da Ujedinjeno Kraljevstvo u slučaju nedogovorenih trgovinskih odnosa u dvogodišnjem prijelaznom razdoblju nakon Brexita ostane u carinskoj uniji. Taj zaštitni mehanizam stvara jedinstveno carinsko područje i aktivira niz mjera koje osiguravaju jednake uvjete tržišnog natjecanja za Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo, a aktivirao bi se ako se na kraju dogovorenog prijelaznog razdoblja ne pronađe nikakvo drugo rješenje.

Johnson smatra da je backstop ‘antidemokratsko narušavanje suvereniteta britanske države’ kojom bi se spriječilo vođenje neovisne trgovinske politike. Dodatne prijepore između Londona i Bruxellesa izazvala je Johnsonova najava o uvođenju potpune carinske i granične provjere za svu robu koja će u njegovu zemlju ulaziti iz EU nakon Brexita, a što uključuje i izvozne i sigurnosne deklaracije, zdravstvene provjere za životinje i prolazak sve robe za samoposluge kroz postaje granične inspekcije.

Službeni London strahuje da bi zaštitni mehanizam mogao koristiti za trajno držanje u carinskoj uniji, dok u Bruxellesu upozoravaju da bi izlazak iz Unije bez dogovora bio štetan za obje strane, osobito za Ujedinjeno Kraljevstvo. Štetu bi trpjela i EU, točnije Republika Irska kao njezina članica koja uvozi značajan broj proizvoda iz UK-a, a koji bi mogli poskupjeti zbog najave uvođenja tarifa. Uz to, u Bruxellesu su zabrinuti i zbog mogućeg urušavanja lanca opskrbe i izvoza općenito.

Velika zabrinutost vlada i zbog mogućeg narušavanja sigurnosne situacije. Stvaranje stroge granice dodatno bi podijelilo katoličku i protestantsku zajednicu u Sjevernoj Irskoj u kojoj su političke tenzije itekako prisutne, iako su sukobi između republikanaca i IRA-e s jedne strane te unionista i lojalističkih paravojnih skupina s druge okončani prije više od 20 godina. Taj višestoljetni sukob okončan je potpisivanjem Sporazuma na veliki petak 10. travnja 1998., četiri godine nakon što je IRA proglasila povijesno primirje i okončala terorističko-gerilski rat protiv britanskih vlasti u kojem je poginulo 3,5 tisuća ljudi.

Da je zabrinutost za sigurnosno stanje opravdana slaže se geopolitički analitičar i sigurnosni stručnjak Denis Avdagić koji upozorava kako bi čvrsta kopnena granica na irskom otoku mogla dovesti do prosvjeda, političkih nemira ili čak sektaškog nasilja.

Ako nas je sam Brexit nešto naučio, to je da se treba pripremiti i na loš ishod. Trenutačno, u ovoj tranzicijskoj fazi sve naizgled izgleda jednako kao i jučer. Prateći mišljenja i bojazni lokalnog stanovništva na irskom otoku jasno je da postoji strepnja, pogotovo od onih starijih koji se sjećaju nemirnih vremena‘, kaže Avdagić.

Stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost ukazuje kako se u svom kaosu kojeg je donio Brexit pokazalo da ima i razuma i da je zasad izbjegnut tvrdi izlazak i momentalni kaos. Sadašnja situacija, ocjenjuje Avdagić, daje razloga za optimizam do kraja ove godine kada ćemo napokon doznati kako će izgledati razlaz i koje će biti njegove stvarne posljedice.

Sada smo u svojevrsnim medenim mjesecima zbog čega nam se čini kako nema posljedica za nikoga‘, smatra vanjskopolitički analitičar konzultantske tvrtke INMS i upozorava kako nema mnogo vremena ako se žele minimizirati posljedice.

Tenzije kada je u pitanju sjevernoirska samouprava posebno su naglašene povijesnim istupanjem Ujedinjenog Kraljevstva koje je prva zemlja koja napušta EU. Sjevernoirski lojalisti i zagovornici nereguliranog Brexita strahuju da bi neuspostavom tvrdih granica između Sjeverne Irske i Republike Irske cijeli Zeleni otok mogao postati jedna država Irska. S druge, pak, strane irski nacionalisti priželjkuju referendum o ujedinjenju Irske što je po njima jedino rješenje graničnog problema. Pojedini irski analitičari predviđaju kako će se obje Irske ujediniti unutar idućeg desetljeća, no za takvo što nedostaje natpolovična potpora u razjedinjenom sjevernoirskom društvu.

Prema nekim izvorima, Johnson je u tajnosti pregovarao s unionistima o budućnosti Sjeverne Irske nakon Brexita jer ga posebno zanima mišljenje onih koji su na Zelenom otoku uvijek podržavali politiku Londona. Pritom valja naglasiti da je Sjeverna Irska na referendumu 2016. godine glasala za ostanak u Europskoj uniji, a među njima je značajan broj protestanata koji su dosad većinski podržavali konzervativne stavove Londona. Brexit bi, smatraju dobri poznavatelji situacije, mogao približiti Sjevernu Irsku južnom susjedu koji posljednjih godina ponovno doživljava gospodarski uzlet, a nije nepotrebno spomenuti statistički podatak prema kojem protestanti više nisu većina u Sjevernoj Irskoj.

Sporazum na Veliki petak iznjedrio je dva desetljeća kontinuiranog sjevernoirskog mira, ukinuti su kontrolni tornjevi britanske vojske i sjevernoirske policije, a tisuće građana nesmetano može prelaziti granice. Budući da Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska nisu u Schengenskom sustavu, dvije zemlje su ustanovile i zajedničko područje za putovanja na dobrobit svih.

Primjerice, pacijenti iz Republike Irske koji trebaju zračenje mogu nesmetano putovati u Sjevernu Irsku, dok bolesna djeca iz Belfasta putuju u Dublin, što je prije tridesetak godina bilo nezamislivo zbog straha od manipulacija terorističkih skupina iz oba tabora. Prema podacima Europskog parlamenta, čak trećina mlijeka koja se proizvodi u Sjevernoj Irskoj obrađuje se u Republici Irskoj, dok se gotovo polovica piletine proizvedene na jugu obrađuje u tvornicama na sjeveru irskog otoka. Najpoznatiji irski brend – pivo Guinness se proizvodi u Dublinu, ali se prije izvoza pakira u Sjevernoj Irskoj, dok na cijelom otoku postoji jedinstveno tržište električne energije.

Odluka Londona o Brexitu znači da bi 500 kilometara granice s obje strane Irske uskoro moglo postati vanjska granica Unije. Mogućem neslućenom kaosu ide u prilog podatak da između Sjeverne Irske i Republike Irske ima 275 graničnih prijelaza. Usporedbe radi, na istočnoj granici EU-a, od Finske do Grčke je tek 137 graničnih prijelaza.

Avdagić u razgovoru ističe da je pitanje svih pitanja od samih početaka kako riješiti problem da se Sjeverna Irska ne pretvori u ‘stražnja vrata’ prema jedinstvenom tržištu EU-a i carinskoj uniji, a da se ne uspostavi granična kontrola koja bi mogla narušiti Sporazum na Veliki petak. Zbog toga će, ističe sugovornik, Sjeverna Irska imati i posebnu pregovaračku skupinu. Pritom ocjenjuje da je dobro što obje strane imaju razumijevanja kako se radi o prvoklasnom problemu i izgledno je da će jednako teško biti uspostaviti kvalitetno rješenje funkcioniranja razgraničenja na irskom otoku, kao i ukupnog razlaza Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije.

Srećom, u današnje digitalno doba moguće je pronaći tehnička rješenja koja će olakšati postojanje granica, bilo da se radi o teritorijalnim ili trgovačko-carinskim. Treba reći i kako će svako rješenje koje mijenja sadašnje okvire posve sigurno nekome donijeti poteškoće. Nemoguće je u ovakvoj situaciji nahraniti vuka, a da ne stradaju ovce‘, zaključuje Avdagić.

Komentiraj članak: