Pobjedom Sinn Féin na izborima dolazi do mogućnosti Ujedinjene Irske ali i većim porezima te skupljem životu?

Mary Lou McDonald, u trenucima kada je bilo jasno da je Sinn Fein, stranka kojoj je na čelu, postigla neočekivani uspjeh na subotnjim izborima u Irskoj, izišla je pred svoje pristaše i kazala da je to povijesni uspjeh koji će jednom zauvijek, nakon cijeloga stoljeća, dokinuti sustav koji se temeljio na vladavini samo dviju stranaka. Pod njezinim vodstvom, Sinn Fein postao je ozbiljna politička snaga koja se nada da će pokušati formirati vladu. McDonald ne isključuje ni koalicije sa strankama Fine Gael i Fianna Fail.

Sinn Fein, koji je dosad bio gotovo marginalna ljevičarska stranka, osvojio je gotovo četvrtinu glasova. Na prošlim izborima, obraćajući se uglavnom mladim biračima, ta je stranka uspjela dobiti 13,8 posto glasova. No u međuvremenu su se stvari u Irskoj promijenile pa su upravo ti mladi birači odlučili da dvije stranke koje vladaju naizmjence već stotinu godina, ne rade u njihovu korist, već im život čine lošijim i kompliciranijim.

Osim Sinn Féin koji su osvojili ukupno 24.5%, stranke koje će participirati parlamentu su Fianna Fáil sa 22.2%, Fine Gael sa 20.9%, Neovisni (Independent) 12.2% te Green Party sa 7.1%. Svi ostali su osvojili ispod 5%.

Mladi Irci osjećaju da ih je ekonomski bum ostavio u pozadini, uz niske plaće, galopirajuće najamnine za stanove i kuće, porast broja mladih beskućnika, visoke troškove zdravstvenog osiguranja te beskrajne liste čekanja u bolnicama. Na tom je valu Sinn Fein osvojio više od 24 posto glasova i 36 mjesta u parlamentu iako je kandidirao samo 42 kandidata. Najveći uspjeh stranka je postigla u velikim urbanim sredinama, ali bilo je uspjeha i u ruralnim područjima. Komentator Irish Timesa napisao je da su mladi birači srušili veliki politički tabu glasajući za stranku koja je nekada bila, preko svoga vojnog krila IRA-e, povezana s terorizmom. Neki analitičari tvrde da je mlade birače privuklo i predizborno obećanje o ujedinjenju Republike Irske i Sjeverne Irske, što je jedan od temeljnih ciljeva Sinn Feina.

No postizborna matematika poprilično je komplicirana, a mnogi mediji u Irskoj predviđaju da nitko neće moći sastaviti vladu bez Sinn Feina. McDonald je već razgovarala sa Zelenima koji su osvojili 7,4 posto glasova i s nekim manjim lijevo usmjerenim strankama. No, mnogi misle da vlade neće biti bez koaliranja sa strankama Fine Gael i Fianna Fail iako su lideri i jedne i druge još prije izbora kazali da ni po koju cijenu neće koalirati sa Sinn Feinom. No čini se da postoji pritisak na te stranke, prvenstveno javnosti, da popuste. Ostanu li pri svome, moglo bi doći do prijevremenih izbora, a to je varijanta u kojoj bi Sinn Fein mogao kandidirati više kandidata te postići još bolje rezultate.

Na pobjedu stranke kojoj je bio na čelu do 2018. godine, reagirao je i Gerry Adams koji je pohvalio svoju nasljednicu. Dodao je kako mu nije jasno zašto dvije velike stranke tako rezolutno odbijaju koaliciju sa Sinn Feinom.

Kad bi ta stranka došla na vlast, to bi bio tektonski poremećaj u funkcioniranju zemlje. Udruge poslodavaca i poduzetnika u Irskoj kritizirale su namjere Sinn Feina da poveća poreze. Tako oni smatraju da bi plan te stranke da prikupi dodatnih 3,8 milijardi eura poreza bio udar na poslovnu kulturu u zemlji i na multinacionalne kompanije.

Ekonomski analitičar Damir Novotny pak smatra da bi uvođenje novih poreza utjecalo i na Hrvate koji tek namjeravaju otići u Irsku.

“Kad bi Sinn Fein došao na vlast, to bi utjecalo na cijelu tamošnju ekonomiju. Konzervativne su vlade dosad privlačile međunarodne kompanije zbog niskih poreza na dobit i dohodak. Ta je strategija bila izrazito uspješna: osigurala im je visoke stope rasta sve do danas i otvorena su brojna radna mjesta. No, s druge strane, kolateralni je učinak visok rast troškova života. Stanovanje je izrazito skupo jer nije bilo odgovarajućih vladinih poticaja. Troškovi života rasli su brže od plaća, a povećanjem poreza dohotci bi se zapravo još više smanjili”, kaže Novotny.

“S obzirom na to da su troškovi života došli do razine da ih ni visoke plaće više ne mogu pokriti, ljudi koji su se doselili u Irsku u proteklih 15 godina, sada razmišljaju o povratku u svoje matične zemlje. Prvi su se počeli vraćati Poljaci jer se u toj zemlji situacija poboljšava. Hrvati, koji su došli zadnji, vjerojatno će zadnji i otići”, zaključuje Novotny.

Komentiraj članak: