Prema službenim podacima u deset godina RH izgubila 233.000 stanovnika

Zahvaljujući iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika ili više od pet posto populacije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Od 128 gradova, uključujući Zagreb, samo 30 ih je uspjelo izbjeći gubitak stanovništva. Pritom je značajniji rast ostvarilo tek nekoliko gradova, među kojima se po rastu većem od tisuću stanovnika izdvajaju Zagreb (+21.809), Solin (+3.207), Kaštela (+3.113), Dubrovnik (+1.764) i Dugo Selo (+1.458).

Solin prednjači i u relativnim rastu povećanjem od gotovo 14 posto. Rast stanovništva veći od 10 posto bilježe još samo tri grada, a zanimljivo je da su sva tri smještena na otocima. Riječ je o Krku, Supetru i Novalji.

U promatranom razdoblju depopulacija je zahvatila većinu hrvatskih gradova. Pritom ljude ne gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već i velika županijska središta koja tradicionalno privlače stanovništvo iz provincije.

Premda vlada percepcija da u iseljavanju prednjači istočna Hrvatska, statistika otkriva da se najveći gubitnik nalazi na Jadranu. Naime među gradovima s više od 20 tisuća stanovnika najveći demografski minus bilježi Rijeka, a u 10 godina izgubila je više od 14 tisuća stanovnika.

Zanimljivo je i da je Primorsko-goranska županija, uz Sisačko-moslavačku, pretrpjela najveću depopulaciju apsolutnim brojkama. Nakon Rijeke slijedi Split izgubivši gotovo 10 tisuća stanovnika, a tek na trećem mjestu je Osijek s minusom od 6838 stanovnika.

Međutim, kada se promatraju relativni pokazatelji, prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar, koji je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, usprkos velikim ulaganjima u obnovu i deklarativnoj podršci političkih struktura.

Među deset najvećih gubitnika nalaze se još četiri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod, Đakovo i Osijek). Ogromni gubici pogodili su i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije, a koja uvjerljivo prednjači u depopulaciji. Demografski slom sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su i Sisak i Kutina.

U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po depopulaciji među svim hrvatskim gradovima, a to su Glina i Hrvatska Kostajnica. Gradići smješteni u demografski opustošenoj Banovini u zadnjih deset godina izgubili su gotovo trećinu stanovnika.

Egzodus stanovništva u Glini i Hrvatskoj Kostajnici počeo je s ratom i nije zaustavljen do danas. Tako je prije rata u Glini obitavalo oko 23 tisuće stanovnika, a danas ih ondje živi manje od sedam tisuća.

Među neslavnim rekorderima je i Knin, koji je izgubio gotovo 30 posto građana.

Ako pak promatramo županije, u plusu je samo Istarska, i to s minimalnim rastom od 0,62 posto, dok sve ostale bilježe veći ili manji odljev stanovništva. Uz već spomenutu Sisačko-moslavačku, najveću depopulaciju pretrpjele su Požeško-slavonska (-16,2 posto) i Ličko-senjska županija (-14,9 posto).

Komentiraj članak: