Noć vještica ili Halloween jedan je od najzabavnijih običaja koji više nema nikakvo vjersko ili religijsko značenje. Onostrani svijet oduvijek je okupirao čovjeka, ali Noć vještica danas predstavlja samo zabavu, pogotovo mališanima.
U keltskim dijelovima Irske i Škotskog visočja repa se nije rezbarila samo da bi nastali strašni izrazi lica nego i da u unutrašnjost stane svijeća i nazivala se will-o’-the-wisp ili jack-o’-lantern. Vjeruje se kako Halloween korijene ima u keltskom festivalu Samhain – festivalu žetve koji slavi keltska božanstva, a održavao se do srednjeg vijeka.
Festival slavi kraj “svijetle polovice” godine i početak “tamne polovice” godine. Ponekad se obilježavao i kao keltska Nova godina.
Drevni Kelti vjerovali su da granica između ovog svijeta i svijeta mrtvih postaje najtanja upravo za Samhaina. Tada duhovi, i oni dobroćudni i oni zločesti, prelaze tu granicu i dolaze u ovaj svijet. Kelti su tijekom svetkovine slavili duhove predaka i pozivali ih u svoj dom, dok su zle duhove tjerali iz svog doma.
Kako bi ih mogli zaplašiti i otjerati, nosili su maske i neobične kostime. Isto tako, Kelti su na prozore svojih nastamba stavljali izrezbarene bijele repe s raznim strašnim licima, koje su također trebale prestrašiti zle duhove. Dakle, svrha blagdana nikada nije bila prizivati vještice i demone, nego upravo suprotno – otjerati sve što ima veze sa svijetom mrtvih.
Kroz stoljeća taj se festival stopio s nekim elementima kršćanske svetkovine Dana mrtvih. Tako je ime Halloween nastalo u 16. stoljeću, a predstavlja škotsku varijantu punog imena All-Hallows-Even (noć prije Svih svetih). Do početka 20. stoljeća koristio se naziv “Hallowe’en”, koji je potom skraćen na Halloween.
Komentiraj članak: