U većini europskih zemalja prosječna mirovina ne uspijeva pokriti tipične troškove života umirovljenika, a Hrvatska se po tom omjeru nalazi na samom dnu kontinenta. Republika Irska je isto u dosta lošoj poziciji i nalazi se samo 9 mjesta iznad RH. Pokazuje to analiza podataka za 2023. godinu koja uspoređuje prosječne godišnje mirovine i procijenjenu potrošnju starijih osoba. Dok u nekim državama mirovine još uvijek mogu pratiti rast cijena, u Hrvatskoj je jaz između primanja i troškova najveći u Europi.
Pokazuju to podaci analitičkog servisa Datapulse. Autori su razliku izračunali uspoređujući prosječnu godišnju bruto mirovinu u svakoj državi s procijenjenom tipičnom potrošnjom umirovljenika, pri čemu su svi podaci standardizirani i prikazani za 2023. godinu.
U analizi su obuhvaćene sve države članice Europske unije (EU-27), zatim zemlje članice EFTA-e poput Norveške, Švicarske i Islanda, kao i pojedine države kandidatkinje za članstvo u EU-u, primjerice Srbija i Crna Gora, pod uvjetom da su za njih bili dostupni usporedivi podaci.
Riječ je o podacima temeljenima na nacionalnim prosjecima, koji ne razlikuju umirovljenike s punim radnim stažem od onih s kraćim ili prekidanim radnim vijekom, niti uzimaju u obzir strukturu mirovina prema godinama staža i uplaćenim doprinosima.
Za potpuniju sliku adekvatnosti mirovinskog sustava bilo bi korisno usporediti i razinu mirovina ostvarenih nakon punog radnog vijeka, kako bi se jasnije procijenilo koliko sustav nagrađuje dugogodišnji rad i u kojoj mjeri osigurava stabilnost prihoda u starosti.
Analiza troškove definira kao procijenjenu potrošnju osoba starijih od 60 godina, dakle šire dobne skupine koja ne obuhvaća isključivo umirovljenike. Omjer zato ne pokazuje izravno može li prosječna mirovina pokriti potrošnju tipičnog umirovljenika.
Također, uspoređuje se bruto mirovina s potrošnjom koja predstavlja stvarne, neto izdatke kućanstava. Metodološki bi usporedivije bilo promatrati neto mirovine i potrošnju. Porezne razlike među državama također utječu na stvarni raspoloživi dohodak umirovljenika pa mogu donekle izmijeniti sliku koju daje usporedba bruto mirovina i potrošnje.
Unatoč tim metodološkim ograničenjima, ovakva usporedba ipak predstavlja vrijedan pokazatelj općeg odnosa između mirovinskih primanja i troškova života. Iako ne daje potpunu sliku individualnog standarda niti precizno mjeri adekvatnost mirovina za svaku skupinu umirovljenika, jasno pokazuje u kojim se državama prosječna primanja starijih osoba najteže nose s razinom cijena.
Na vrhu ljestvice nalazi se Rumunjska, jedina zemlja u kojoj prosječna bruto mirovina osjetno premašuje procijenjene godišnje troškove života, s pozitivnom razlikom većom od 20 posto. Slijede Češka i Poljska, koje također bilježe blagi višak, dok je Španjolska tek neznatno iznad ravnoteže.
Zapadnoeuropske zemlje bilježe najviše nominalne mirovine, ali te brojke treba promatrati u kontekstu razine cijena. Primjerice, Luksemburg predvodi kontinent s prosječnom mirovinom od 34.413 eura godišnje. S druge strane, umirovljenici u Srbiji i Bugarskoj primaju najnižu nominalnu potporu, s godišnjim mirovinama od 4.239 eura, odnosno 4.479 eura.
No kada se ti iznosi stave u odnos s troškovima života, pokazuje se da niža nominalna mirovina u zemljama poput Bugarske može značiti povoljniji omjer prihoda i izdataka nego znatno viša mirovina u skupom Luksemburgu. Zato je moguće da zemlje poput Norveške, Njemačke i Francuske na ovoj ljestvici stoje dosta loše.
Republika Irska nalazi se na 21-om mjestu, točnije 4 mjesta iznad europskog prosjeka, te analiza kaže da prosječna mirovina u Republici Irskoj iznosi 24 tisuće eura ali troškovi života su znatno viši i oni iznose 32,300 eura što ih čini četvrtim najvišim troškovima života na ovoj list. Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice ponajprije zbog kombinacije relativno niskih mirovina i troškova života koji su se posljednjih godina znatno približili zapadnoeuropskim razinama. U Hrvatskoj većina mirovina nije oporeziva zbog osobnog odbitka, pa je razlika između bruto i neto iznosa mala. To donekle ublažava nepovoljan omjer, ali ne mijenja bitno ukupnu poziciju jer su mirovine i dalje niske u odnosu na troškove života.
IZVOR: Index
Komentiraj članak: