Svaka je pomoć građanima ipak dobrodošla i ničiju ne treba umanjivati. Članice EU-a, naime, u prošlih su 11 mjeseci – od lanjskog rujna do 10. kolovoza – potrošile ili stavile na stranu više od 280 milijardi eura kako bi njihovi građani i poduzeća lakše podnijeli galopirajuće cijene struje, plina, benzina, ugljena, drva i ostalih energenata, prema podacima Bruegela. Nema sumnje da će se taj iznos dramatično povećati jer će ove jeseni i zime energenti dodatno poskupjeti, o hrani da i ne govorimo.
Najviše novca za pomoć u apsolutnom iznosu dosad je osigurala Njemačka, kao ekonomski najjača i najmnogoljudnija država članica, ukupno 60,2 milijardi eura. Na drugom je mjestu Italija s paketom od 49,5 milijardi eura, a slijede je Francuska s 44,7, Španjolska s 27,3 te Austrija s 9,1 milijardom. Međutim, te zemlje nisu nužno bile i najizdašnije u pomoći.
U zaštiti građana od visokih cijena energije najšire ruke dosad je bila Grčka. Iako njezin paket vrijedi 6,8 milijardi eura, Grčka je na vrhu europske ljestvice kada je riječ o udjelu državne pomoći u BDP-u. Grčki paket iznosi 3,7 posto njezina BDP-a, dok je njemački paket upola manji. Iznosi 1,7 posto BDP-a i po tome se Njemačka nalazi na osmom mjestu u Uniji.
Uz Grčku, razmjerno najizdašniju pomoć osigurale su Litva, Italija, Češka, Španjolska i Austrija, koje su za to izdvojile od 2,2 do 3,7 posto BDP-a. Deset zemalja, među kojima Francuska i Hrvatska, osigurale su pakete vrijedne od jedan do dva posto BDP-a, a devet zemalja manje od jedan posto BDP-a. Najštedljivije u pomoći, kako rekosmo, dosad su bile Danska, Irska, Švedska, Finska, Slovenija, Cipar i Nizozemska, od kojih većina ima visok životni standard.
U pakete su uračunana dva glavna načina vladine pomoći – izravna novčana davanja ugroženim skupinama građana, kao i odricanje države od poreza i trošarina. Svaka zemlja ima svoje prioritete i načine zaštite. Sve zemlje – osim Danske, Litve, Luksemburga, Malte i Slovačke – snizile su PDV na energente. Također, sve zemlje osim Bugarske, Malte i Slovačke osigurale su subvencije ranjivim skupinama stanovništva. Samo osam zemalja – Austrija, Bugarska, Estonija, Finska, Grčka, Italija, Slovačka, Španjolska – osiguralo je subvencije gospodarskim subjektima, dok se većina boji da bi prevelika pomoć poduzećima ispraznila državne proračune. Desetak zemalja, među kojima i Hrvatska, odlučilo je regulirati maloprodajne cijene energije.
Iako se u javnosti puno govori o tome da bi trebalo oporezivati profite proizvođača energije, koji su u prvoj polovini ove godine zbog divljanja cijena postigli basnoslovne zarade, malo se zemalja odlučilo na takav potez. U Europskoj uniji na oporezivanje tzv. ekstraprofita dosad su se obvezale četiri zemlje: Italija, Španjolska, Rumunjska i Bugarska.
IZVOR: Novi List
Komentiraj članak: