U sklopu projekta „MI – jučer, danas, sutra“ kodni broj UP.04.2.1.06.0018 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda, kojeg provodi Udruga mladih i Alumni FET Pula, provelo se znanstveno istraživanje od strane doc. dr. sc. Monike Komušanac, pročelnice Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Gospođa Komušanac napisala je u nastavku osvrt na rezultate znanstvenog istraživanja.
Tema znanstvenog istraživanja jest „Suvremene migracije i radna snaga: demografski i radno-ekonomski profil hrvatskoga iseljeništva u Irskoj“
• Smanjivanje radno-ekonomskoga potencijala domicilne populacije. Samo 42 % stanovništva Hrvatske je ekonomski aktivno, tj. ima posao u Hrvatskoj ili trenutno aktivno traži posao. Stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u Hrvatskoj je 47,8 %, a stopa nezaposlenosti (udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu) 9,4 %. Zapanjujući je podatak kako je Hrvatska, 2022. godine, uz Grčku, Španjolsku i Portugal, imala jednu od najviših stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 29 godina u Europskoj uniji, gotovo 17 % aktivnoga stanovništva (EUROSTAT, 2022).
• Brojnost Hrvata u Irskoj. Najintenzivnije iseljavanje iz Hrvatske u Irsku registrirano je 2017. godine kada je izdano približno 4.900 PPS brojeva hrvatskim državljanima. Kretanje broja izdanih PPS alokacija hrvatskim državljanima od 2013. do 2021. godine prema publikacijama irske statističke službe (Central Statistics Office), ukazala je na 1,8 puta veće razmjere iseljavanja iz Hrvatske u Irsku nego DZS i smatra se najrelevantnijim pokazateljem neto imigracije iz Hrvatske u Irsku. Tako se procjenjuje da u Irskoj živi između 24.000 i 25.000 Hrvata koji su iselili nakon 2013. godine.
• Većina dosadašnjih istraživanja polazila je primarno od određivanja uzroka iseljavanja, percepcije uređenosti polazišnoga i odredišnoga društva te ispitivanja namjere povratka, a manje je istraživanja koja su usmjerena na ekonomsko-radni profil iseljenika.
Metodom online anketiranja u siječnju 2023. godine provedeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 145 iseljenih osoba koje trenutno žive i rade u Irskoj. Online anketa postavljena je u Facebook grupe koje okupljaju Hrvate u Irskoj, a rezultati su obrađeni na temelju anonimnoga i dobrovoljnoga ispunjavanja, pri čemu se nisu prikupljali nikakvi osobni podatci niti drugi oblici osobne identifikacije. Anketni je upitnik bio sastavljen od ukupno 42 pitanja kojima se nastojalo utvrditi obilježja hrvatskoga radnoga kontingenta u Irskoj, prije svega u području zapošljivosti, karakteristika trenutnoga radnoga mjesta i zadovoljstva uvjetima rada.
Osnovni cilj istraživanja je bio definiranje prosječnoga radno-ekonomskoga profila hrvatskoga iseljeništva u Irskoj, na temelju prikupljenih i analiziranih odgovora ispitanika. Glavni rezultati ukazali su na specifična obilježja radnoga mjesta i uvjeta rada od kojih će se u nastavku izdvojiti oni najvažniji.
• Opća socio-demografska obilježja ispitanika. 57,2 % ispitanika bilo je ženskoga spola, a 42,8 % muškoga. Dobni profil iseljenika u Irsku ne razlikuje se znatno od klasičnoga recentnoga iseljenika iz Hrvatske – uglavnom je riječ o iseljenim osobama koje su trenutno u mlađoj i zreloj radnoj dobi, tj. između 30 i 35, te 40 i 50 godina starosti, koje u Irskoj žive između 6 i 10 godina. %. U skladu je to s potrebnim godinama radnoga staža za ostvarivanje mirovine u Irskoj, ali i trendom kretanja broja odseljenih iz Hrvatske u Irsku, tj. najvišega registriranoga broja izdanih PPS alokacija hrvatskim državljanima 2017. godine.
Prema najvišem završenom stupnju obrazovanja, prevladavaju ispitanici sa završenom srednjom školom – 43,4 %, slijede zatim oni s visokom ili višom stručnom spremom – 38,6 % i magisterijem – 15,9 %. Najviše ispitanika, njih 45,5 % trenutno je u bračnoj zajednici te gotovo podjednako u partnerskoj zajednici ili bez partnera (samci), oko 26 %.
1. Većina ispitanika (82 %) imala je posao u Hrvatskoj (trajne ili privremene/sezonske naravi), a najviše ih je bilo zaposleno na puno radno vrijeme (64,4 %). To potvrđuje da
iseljavanje nije isključivo ekonomski uvjetovano i da posjedovanje radnoga mjesta nije preduvjet ostanka u Hrvatskoj.
2. Prosječna duljina traženja posla u Irskoj je 21,7 dana, a s obzirom na relativne udjele, najviše ispitanika posao je našlo u manje od tjedan dana ili manje od mjesec dana (31,7 %), dok je najmanji udio onih koji su posao tražili više od mjesec dana (12,5 %)
3. Trenutno najviše ispitanika radi u uslužnim djelatnostima u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu (24,14 %), administrativnim djelatnostima (14,48 %), zdravstvu i socijalnoj skrbi (15,86 %) te ICT sektoru (13,10 %)
4. Uočen je i dominantan stav da većini ispitanika uopće nije ni bitno koji posao obavljaju, tj. je li njihovo trenutno radno mjesto u Irskoj „u struci“ (60 %). Prema načinu pronalaska posla, najviše ispitanika posao je pronašlo individualnim javljanjem na oglase (60 %) te uz pomoć agencija za zapošljavanje (19 %), zatim uz pomoć prijatelja i poznanika koji rade u Irskoj, a najmanje uz pomoć društvenih mreža.
5. Prilikom označavanja najvažnijih stavki prilikom izbora posla, ispitanici su visinu plaće i mogućnosti napredovanja rangirali kao dva najvažnija čimbenika, dok im je najmanje važna odrednica bila posao „u struci“. Treći najčešći čimbenik izbora posla jest poštivanje radnih prava i pridržavanje radnoga ugovora što potvrđuje i podatak da 98 % ispitanika poslodavac nije nikada zvao izvan radnoga vremena ili samo u iznimnim i hitnim situacijama, a u slučaju potrebe za prekovremenim radom (uz pravo izbora) isti je adekvatno i propisno plaćen.
6. U usporedbi s Hrvatskom, mjesečni prihodi u Irskoj su prosječno 2–3 puta veći pa je tako 2/3 ispitanika u Hrvatskoj zarađivalo manje od 1.000 eura, dok trenutno u Irskoj prosječno zarađuju između 2.000 i 5.000 eura. Pritom otprilike jednak udio (2/3 ispitanika), mora izdvojiti između 20 i 40 % mjesečnih primanja za troškove stanovanja i osnovne komunalne usluge (odvoz smeća, struja, voda grijanje i sl.), od čega samo za smještaj najviše ispitanika izdvaja između 500 i 1.500 eura, ovisno o vrsti smještaja (individualni, dijeljeni ili organizirani smještaj i sl.)
7. O visini navedenih osnovnih troškova ovisi i mjesečni (godišnji) iznos koji ispitanici uspiju uštedjeti (staviti „sa strane“), a za najveći udio ispitanika (52 %) to je preko 20 % ili oko 10 % mjesečne zarade za 1/5 ispitanika. Krajnji iznos ušteđevine će ovisiti i postojanju kreditnoga zaduživanja, sukladno podatku da se nešto više od 1/3 ispitanika kreditno zadužilo tijekom svoga boravka u Irskoj, uglavnom zbog kupnje i/ili adaptacije nekretnine, kupnje automobila, obrazovanja, vraćanja starih dugova i sl.
8. Kod ocjenjivanja zadovoljstva trenutnim radnim mjestom u Irskoj, oko 62 % ispitanika je u potpunosti zadovoljno ili uglavnom zadovoljno, a oko 28 % je u potpunosti nezadovoljno ili uglavnom nezadovoljno.
9. Od ostalih obilježja radnoga mjesta može se istaknuti i nekoliko sljedećih zakonitosti; 9 % ispitanika uz redovan rad povremeno obavlja neki posao u svoje slobodno vrijeme, uglavnom se ostvaruje regularan broj radnih sati u okviru zakonskih normi i pripadajućih ugovora, tj. između 26 i 40 sati tjedno, ½ ostvari prosječno do 5 sati prekovremenih mjesečno, oko 1/3 povremeno radi vikendom (subotom ili nedjeljom) i sl. Većina ispitanika obavlja posao na klasičan način – fizičkim odlaskom na posao (60 %), gotovo podjednako je onih kod kojih prevladava tzv. rad od kuće i kombinirani rad, oko 15 %, dok nešto manje od 10 % zbog naravi svoga posla ima najzastupljeniji terenski rad.
10. Istraživanje je potvrdilo neizvjesnost povratka za 36 % ispitanika, manji udio ispitanika perspektivu povratka svodi na ispunjenje određenih kriterija kao što su stjecanje uvjeta za mirovinu u Irskoj (23 %) ili uštedu značajnijega novčanoga iznosa (13 %), dok 28 % uopće nema namjeru povratka u Hrvatsku.
Suvremeni migracijsko-radni tokovi u pravilu su potaknuti izraženim ekonomskim razlikama u polazištu i odredištu, te su, uz političke, društvene i sl. krize, u zadnja dva desetljeća glavni pokretači (slobodnih) migracija većih razmjera usmjerenih prema razvijenijim područjima. Takav obrazac potvrđuju i iseljavanja iz Hrvatske koja su uglavnom generirana istim čimbenicima promjene na hrvatskom te užem i širem regionalnom prostoru, s razlikom da se suvremeni val iseljavanja intenzivirao u razdoblju znatno oslabljenoga demografskoga potencijala Hrvatske. Sva istraživanja recentnoga iseljavanja iz Hrvatske ukazuju primarno na ekonomsko-društveno-političku dimenziju, a uzmu li se u obzir razlike u zapošljivosti, uvjetima rada, odnosu poslodavca prema radnicima na primjeru iskustava recentno iseljenih osoba u Irsku, jasna je kompleksnost, strukturalnost i neizvjesnost povratka u Hrvatsku.
Razdoblje provedbe projekta je od 30.10.2020. do 30.10.2023. godine.
Partneri na projektu „MI-jučer, danas, sutra“ jesu sljedeći: Udruga ZUM, Udruga za mlade Maro i Baro, Udruga (na)gluhih osoba „VIDEATUR“, Udruga „Studio B“, Udruga „Centar za kulturu dijaloga“, Volonterski centar Osijek, Mreža udruga Zagor, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci – Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku – Ekonomski fakultet, Ekonomski fakultet u Splitu, Grad Pula-Pola te Istarska županija.
Ukupna vrijednost projekta je 3.562.367,03 kuna/472.807,36 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.028.011,97kuna / 401.886,26 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 534.355,06 kuna/ 70,921.10 eura (15%). Više o samom projektu možete pogledati ovdje.
Komentiraj članak: