Središnji državni ured za iseljeništvo je objavio koliko hrvatskih iseljenika živi u prekomorskim i europskim državama i koliko ima njihovih potomaka.
Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, navodi se u objavi.
Na temelju procjena pojedinih država diljem svijeta, broj Hrvata i njihovih potomaka je sljedeći:
- Argentina: oko 300.000
- Australija: oko 250.000
- Austrija: oko 90.000
- Belgija: oko 7000
- Bolivija: oko 5000
- Brazil: oko 80.000
- Čile: oko 200.000
- Danska: oko 2.500
- Ekvador: oko 4.000
- Francuska: oko 40.000
- Irska: oko 20.000
- Italija: oko 60.000
- Južna Afrika: oko 8.000
- Kanada: oko 250.000
- Luksemburg: oko 3.000
- Nizozemska: oko 10.000
- Norveška: oko 2.100
- Novi Zeland: oko 100.000
- Njemačka: oko 500.000
- Paragvaj: oko 27.000
- Peru: oko 196.000
- Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
- Švedska: oko 40.000
- Švicarska: oko 80.000
- Urugvaj: oko 5.000
- Velika Britanija: oko 5.000
Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja. Potrebno je izdvojiti nekoliko razdoblja koja označavaju imigraciju Hrvata:
- Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Sjedinjene Države, Latinska Amerika, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland
- Od 1918. do Drugog svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija
- Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata: Argentina i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi
- Nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada
- Nakon 1990-ih: Njemačka, Irska, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland
Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga. Starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno “ekonomska imigracija” u inozemstvu još uvijek pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.
Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od “ekonomskih imigranata” koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe. Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), dok se drugi dio još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.
IZVOR: Slobodna Dalmacija
Komentiraj članak: