nistar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, u HTV-ovoj emisiji “1 na 1” voditelja i urednika Romana Bolkovića rekao je kako je siguran da će cilj od 7600 kuna prosječne plaće biti dosegnut krajem iduće ili početkom 2023. godine.
Aladrović je najavio znatno povećanje opskrbnina i naknada.
Govoreći o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Aladrović je u emisiji koja je emitirana u srijedu navečer rekao kako nas je pogodila dosad nezabilježena ekonomska kriza, povezana sa zdravstvenom, te da je EU poprilično brzo morao naći odgovor. Rekao je da je plan kreiran na razini svih država članica, a za smisao ima pomoći državama u kreiranju otpornijih gospodarstava i brzom oporavku.
– Jučer smo primili prvu tranšu od više od šest milijardi kuna. Dakle, šest milijardi kuna se danas nalazi u Hrvatskoj više nego što ih je bilo u ponedjeljak, na razini državnog proračuna, rekao je Aladrović.
– To je početak, to je prva tranša. Ukupno grantova, dakle bespovratnih sredstava je više od šest milijardi eura, odnosno 47,5 milijardi kuna, dodao je.
Aladrović je naveo kako 54 posto plana ide direktno u gospodarstvo, a ostali dijelovi su usmjereni prema znanosti i obrazovanju, socijalnim politikama, tržištu rada i zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti. Očekuje kako će plan dovesti do kreiranja više od 100.000 radnih mjesta, a istaknuo je kako planiraju investirati otprilike 1,1 milijardi kuna u mjere aktivne politike zapošljavanja s ciljem zapošljavanja i transfera zaposlenika u zeleno i digitalno.
– To je jedna globalna agenda, želimo zelenu ekonomiju, želimo promovirati zelene politike, i, naravno, ulagati u digitalizaciju, odnosno u tehnologije poput umjetne inteligencije i svih onih tehnologija koje doprinose razvoju našeg društva, rekao je Aladrović.
U emisiji HRT-a je otvorena i tema uvođenja eura.
– Europski tečajni mehanizam u kojem se nalazimo je nešto što mislim da nitko u ovoj zemlji razuman, ekonomski obrazovan, ne može dovesti u pitanje. Dakle, to je jedan logičan put, logičan slijed RH, i mislim da ulazak u Europsku monetarnu uniju u bilo kojem dijelu mainstreama ne može biti doživljen kao nešto problematično, rekao je Aladrović.
Dodao je kako nam ulazak u eurozonu između ostalog omogućava dodatnu stabilnost.
– Ulazak u samu Europsku monetarnu uniju daje dodatnu snagu, ali i dodatnu stabilnost i hrvatskoj Vladi, i hrvatskoj državi, i hrvatskoj ekonomiji. To je jako bitno za napomenuti jer, bez obzira na to kakvo ozračje pojedinci pokušali kreirati oko ovog, ovo nije pitanje o kojem je potrebno mnogo raspravljati na način da se gledaju negativne implikacije. Jer ovdje negativnih implikacija zaista u dugom periodu ne može biti, poručio je Aladrović.
– Građani će se osvijestiti, najbitnije je da građani mogu biti mirni i da sigurno ne mogu očekivati bilo kakve negativne implikacije, dodao je.
– Ulazak u euro je jedan od političkih prioriteta, ulazak u euro će biti beneficija za građane RH, rekao je Aladrović.
Govoreći o rastu plaća i mirovina, Aladrović je rekao da su postavili ambiciozne ciljeve.
– Što se tiče mirovina, zacrtali smo za cilj rast od 10 posto. Sada, nakon godinu dana, imamo rast od 3 posto. 10 posto ćemo definitivno dostići i mislim da je to apsolutno svima jasno, poručio je.
Što se tiče plaća, rekao je kako su postavili cilj na 7600 kuna te da je siguran kako ćemo taj cilj dostići krajem iduće ili početkom 2023. godine.
– Krenuli smo s otprilike 6700 kuna prije godinu dana, sada smo na oko 7170 kuna, tu negdje su pokazatelji za posljednji mjesec koji prati DZS, rekao je Aladrović, podsjetivši da smo imali i korona-godinu.
Aladrović je rekao da socijalne politike nisu izazov samo u Hrvatskoj, već cijeloj Europskoj uniji. Kao izazov istaknuo je trendove starenja stanovništva. Rekao je kako pripremaju reformu cijelog niza zakona i strateških dokumenata koji se odnose na socijalne politike.
– Mogu i kod vas najaviti da će to biti sada jedna od prvih reformi kojima će pristupiti Vlada, rekao je Aladrović.
– Svjesni smo da je to izrazito ekonomski zahtjevno, izrazito zahtjevno iz segmenta samog državnog proračuna, no s druge strane svjesni smo da te najranjivije skupine društva moramo na bolji način obeštetiti, uključiti na sudjelovanje u društvu, i, na kraju krajeva, omogućiti dostojanstven život, dostojanstveno bivanje u našem društvu i uključiti sve one koji se nalaze u ranjivim skupinama da budu integralni dio našeg društva, dodao je.
Na Bolkovićevo pitanje bi li rođaka vršnjaka iz Australije nagovorio da dođe u Hrvatsku, odgovorio je potvrdno.
– Bih, apsolutno bih. Smatram da je Hrvatska fenomenalno mjesto za život, rekao je Aladrović.
– Definitivno možemo biti ponosni na to što imamo. Možemo li to bolje iskoristiti? Sigurno možemo, dodao je, poručivši da moramo postići društveni konsenzus oko toga da možemo i moramo učiniti više.
Aladrović je rekao kako je pred nama ciklus reformi koje će se kontinuirano događati te da moramo biti svjesni da ćemo nakon toga imati kvalitetniju gospodarsku, ekonomsku i društvenu situaciju.
Rekao je i kako je u posljednje dvije-tri godine vidljiv trend povratka ljudi koji su otišli iz Hrvatske, kao i da je prisutan kontinuirani dolazak stranaca u našu zemlju.
Aladrović je također rekao kako će sustav obrazovanja puno tješnje povezati sa sustavom rada te da će mladi ljudi moći puno brže i agilnije odgovarati na izazove u ekonomiji.
– Moram priznati da se uopće za hrvatsku budućnost i perspektivu hrvatskih mladih ljudi ne bojim, zaključio je.
Komentiraj članak: