U indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu čak dvije trećine zemalja dobile su loše ocjene, tvrdi Transparency International. Korupcija loše utječe na zaštitu klime i demokratske standarde, a Hrvatska se pogoršala.
Rekordne vrućine, poplave, šumski požari – dok porast broja ekstremnih vremenskih neprilika dovodi u opasnost ispunjenje klimatskih ciljeva, jedan ključan faktor često ostaje nezapažen. To je korupcija. Indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index CPI) organizacije Transparency International (TI) za 2024. otkriva da u brojnim zemljama mito i zloporaba vlasti, odnosno položaja, masivno ometaju napore za zaštitu klime. U kontekstu rekordnog globalnog zatopljenja, potkopavanja demokracije i smanjenja globalnih napora po pitanju zaštite klime, svijet je stjeran u kut, stoji u istraživanju TI-ja.
“Moramo se pod hitno pozabaviti korupcijom, i to korijenom problema, prije nego što ona uništi smislene mjere zaštite klime”, piše direktorica Transparency Internationala Maíra Martini u izvještaju o CPI-ju. Ona od vlada i multilateralnih organizacija zahtijeva da pitanje borbe protiv korupcije proglase dijelom svojih strategija, čiji je cilj zaštita klime.
“Danas korumpirane snage ne samo da određuju stvari u politici, one često diktiraju politici, ukidaju kontrolu, tako da se ušutkava novinare, aktiviste i sve one koji se zalažu za ravnopravnost i održivost”, kaže Martini. Stvarna klimatska rezilijentnost bi značila da se s tim prijetnjama suoči izravno i da ih se pokuša riješiti, dodala je. “Ugroženim ljudima u cijelom svijetu su te mjere hitno potrebne.”
A kako korupcija masivno blokira zaštitu klime? To se u izvještaju prikazuje na nekoliko konkretnih primjera.
SAD: tamo je, kako stoji u izvještaju, jedan energetski koncern očito uplatio 60 milijuna američkih dolara u sustav podmićivanja kako bi se utjecalo na proces donošenja političkih odluka, odnosno usporila ekspanzija obnovljivih izvora energije. Novac je, kako navodi državno odvjetništvo, uplaćen na račun jednog političara i njegovih partnera, a cilj je bio da se progura plaćanje subvencija za dvije nuklearke. Radilo se o milijardama dolara, tvrdi se.
Rusija: jedno je istraživanje došlo do naznaka da su milijuni američkih dolara iz projekta Globalnog fonda za okoliš (kojim je upravljao UNDP, UN-ov program razvojne pomoći) očigledno bili pronevjereni. Radi se o projektu koji je bio realiziran između 2010. i 2017. godine, koji je imao za cilj povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija – no, po navodima CPI-ja, nije uspio ostvariti ni jedan od tih proklamiranih ciljeva.
Libija: arapska zemlja pati od ekstremnih vremenskih neprilika, čije su posljedice još gore zbog korupcije, tvrdi se. Tijekom 2023. su, nakon višegodišnjeg neodržavanja, popustile dvije brane, a rezultat su bile katastrofalne poplave s više od 11.000 ljudskih žrtava.
Vijetnam: mito i korupcija za “podmazivanje” visokorangiranih državnih službenika, odnosno zaposlenika carinske službe i granične policije su olakšali krijumčarenje ilegalno posječenog kambodžanskog drveta u Vijetnam, odnosno njegovu “infiltraciju” na legalno tržište.
“Posvuda u svijetu ljudi od svojih vlada traže mjere za zaštitu klime. Ali njihovim zahtjevima se često suprotstavljaju moć naftnih i plinskih kompanija, koje profitiraju od uništavanja prirode”, kritizira Mads Christensen, direktor Greenpeace Internationala, u upravo objavljenom indeksu percepcije korupcije za 2024. Poduzeća koriste svoje milijarde “kako bi ušutkali kritičare i aktiviste, kako bi kupili moć, odnosno kako bi reducirali zaštitne mjere kojima se štiti naše obitelji i naš planet”, dodao je.
Transparency International je u okviru izrade izvještaja za prošlu godinu kategorizirao 180 zemalja svijeta u pogledu percepcije korupcije u javnom sektoru – na skali od nula (visoko korumpirano) do 100 bodova (nema korupcije). S obzirom na to da raste volumen korupcije, baš kao i njezina kompleksnost, stoj u indeksu, više od dvije trećine zemalja svijeta našlo se u donjem dijelu tablice – dakle ispod prosječne vrijednosti od 50 bodova – “s enormnim i potencijalno katastrofalnim efektima na globalne mjere zaštite klime”, kako stoji u izvještaju. Time je pogođeno skoro 6.8 milijardi ljudi, odnosno 85% svjetske populacije (osam milijardi ljudi na Zemlji).
Zemlje s najnižim vrijednostima se nalaze uglavnom u fragilnim regijama svijeta u kojima su prisutni i razni konflikti: na primjer Južni Sudan (8 od 100), Somalija (9), Venezuela (10), Sirija (12), Libija (13), Eritrea (13) odnosno Jemen (13) i Ekvatorijalna Gvineja (13).
Osim tih pesimističnih prognoza, Transparencyjev indeks navodi i pozitivne razvoje. Danska s 90 bodova sedmi put zaredom zauzima prvo mjesto kao zemlja s najmanjom razinom percipirane korupcije. Iza Danske je Finska (88), zatim slijede Singapur (84), Novi Zeland (83), Luksemburg, Norveška i Švicarska (svi po 81). Njemačka je i dalje u skupini zemalja koje predvode listu, odnosno među zemljama s najnižom stopom percipirane korupcije – nalazi se na desetom mjestu s Kanadom (75 od 100 bodova).
Republika Irska našla se visoko na ovoj listi i to čak na šestom mjestu sa 77 bodova, odmah iza Nizozemske.
Što se tiče zemalja u regiji Zapadnog Balkana, najviše bodova je dobila Hrvatska – 47. Time se ona u odnosu na prošlu godinu pogoršala za tri boda i sada ima jednak broj bodova kao Armenija, a bod manje od Slovačke i Namibije. Istovremeno je za bod bolja od Malte i Crne Gore. Srbija je dobila 35 bodova (-1 u odnosu na prošlu godinu), jednako kao i Ukrajina, a Bosna i Hercegovina je s 33 boda za dva slabija nego prethodne godine i sada je na razini Bjelorusije i Laosa.
Hrvatska je i među najkorumpiranijim zemljama EU.
IZVOR: Index
Komentiraj članak: