Troškovi svakodnevnog života unutar zemalja Europske unije i dalje pokazuju značajne razlike, što je potvrđeno analizom Eurostata za 2024. godinu. Dok neke države bilježe cijene znatno iznad europskog prosjeka, druge su znatno pristupačnije za potrošače, što jasno pokazuje koliko ekonomskih uvjeta i poreznih politika utječe na troškove.
Prema najnovijim podacima, najveće cijene roba i usluga zabilježene su u Danskoj, Irskoj i Luksemburgu. Danska se ističe s cijenama koje su u prosjeku čak 43 % više od ostatka EU, dok Irska i Luksemburg također bilježe značajne iznose, od 38 % i 33 % iznad prosjeka. S druge strane, Bugarska, Rumunjska i Poljska su najjeftinije zemlje po pitanju troškova života, s cijenama koje dosežu samo između 60 % i 72 % europskog prosjeka.
Posebno su izražene razlike u cijenama alkohola i duhana. U Irskoj su one gotovo tri puta više od prosjeka EU, dok je Bugarska u toj kategoriji najjeftinija, s cijenama koje su 31 % niže od prosjeka. Porezne politike i visoke trošarine u državama poput Irske, Finske i Francuske dodatno povećavaju cijene, piše EUpravozato.
Slično je i s uslugama u ugostiteljstvu – Danska, Irska i Finska prednjače kao najskuplje zemlje kada su u pitanju restorani i hoteli, dok Bugarska, Rumunjska i Mađarska nude znatno povoljnije cijene.
Razlike su vidljive i u drugim sektorima. Odjeća je najskuplja u skandinavskim zemljama, dok su najniže cijene prisutne u istočnoeuropskim državama. Osnovni prehrambeni proizvodi najviše koštaju u Luksemburgu, a najmanje u Rumunjskoj.
Kada je riječ o prijevozu i potrošačkoj elektronici, cijene variraju ovisno o zemlji – primjerice, potrošačka elektronika najpovoljnija je u Italiji, a najskuplja u Finskoj.
U Hrvatskoj je, pak, inflacija u svibnju 2025. godine ubrzala na 4,3 %, što je rezultat rasta cijena hrane i usluga, kao i blagog porasta troškova energije. Temeljna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, također je zabilježila blagi rast u istom razdoblju.
Ovi podaci potvrđuju da, iako EU funkcionira kao jedinstveno tržište, životni troškovi značajno variraju, odražavajući različite ekonomske i fiskalne politike te životni standard u svakoj zemlji.
Komentiraj članak: