Minimalne plaće u većini država članica EU-a i zemalja kandidatkinja rasle su brže od inflacije, što je rezultiralo stvarnim povećanjem kupovne moći radnika diljem regije. Analiza Euronews Businessa pokazuje značajne razlike u životnom standardu radnika s minimalnom plaćom u različitim dijelovima Europe.
Prema najnovijim podacima iz siječnja 2025., u deset od 22 zemlje EU-a mjesečna bruto minimalna plaća i dalje je ispod 1000 eura. Čak i kada se brojke prilagode standardima kupovne moći (PPS), razlike ostaju značajne – primjerice, minimalna plaća u Njemačkoj je više nego dvostruko viša od one u Bugarskoj kada se gleda kupovna moć.
Eurostatove brojke pokazuju da se bruto mjesečne minimalne plaće u EU kreću od najnižih 551 eura u Bugarskoj do najviših 2638 eura u Luksemburgu, piše Euronews. Među zemljama kandidatima, Moldavija bilježi najnižu minimalnu plaću od 285 eura. Važno je napomenuti da pet država članica EU-a – Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska – nemaju nacionalnu minimalnu plaću.
Eurostat zemlje grupira u tri glavne kategorije prema visini minimalne plaće u bruto iznosu:
Prva grupa (iznad 1500 eura mjesečno) predvođena je Luksemburgom (2.638 eura), a slijede Irska (2.282 eura), Nizozemska (2.193 eura), Njemačka (2.161 eura), Belgija (2.070 eura) i Francuska (1.802 eura). Zanimljivo je da je Njemačka nedavno prestigla Belgiju, koja nije povisila svoju minimalnu plaću. U ovoj skupini jedino Francuska ostaje ispod praga od 2.000 eura, dok ostale zemlje povećavaju razliku prema srednjoj skupini. Španjolska, kao najbliža sljedbeća zemlja, trenutno ima minimalnu plaću od 1323 eura, iako se očekuje ažuriranje tog iznosa.
Druga grupa (između 1.000 eura i 1.500 eura) uključuje Španjolsku (1.323 eura), Sloveniju (1.254 eura), Poljsku (1.091 eura), Litvu (1.038 eura), Portugal (1.015 eura) i Cipar (1.000 eura). Ova se skupina značajno proširila od srpnja 2024., kada je uključivala samo dvije zemlje.
Treća grupa (ispod 1000 eura) najveća je i obuhvaća 10 država članica EU-a te sve zemlje kandidate. Među članicama EU-a, najbolje su pozicionirane Hrvatska (970 eura), Grčka (968 eura), Malta (961 eura), Estonija (886 eura), Češka (826 eura), Slovačka (816 eura) i Rumunjska (814 eura). Od zemalja kandidata, Turska prednjači s 708 eura, što je više od dvije članice EU-a – Mađarske (707 eura) i Bugarske (551 eura).
Kada se plaće usporede prema kupovnoj moći (PPS), razlike postaju manje dramatične. Dok nominalno radnik u Luksemburgu zarađuje gotovo pet puta više od kolege u Bugarskoj, u terminima kupovne moći ta se razlika smanjuje na 2,3 puta. U PPS usporedbi, Njemačka (1992) preuzima vodstvo s najvišom efektivnom minimalnom plaćom, dok Estonija (878) bilježi najnižu.
Posebno je zanimljivo kako se pojedine zemlje različito pozicioniraju kada se usporede nominalne plaće i kupovna moć. Rumunjska se tako popravlja za osam mjesta, a Crna Gora za pet, što pokazuje da njihove niže nominalne plaće zapravo omogućuju bolji životni standard nego što se čini na prvi pogled. Slično poboljšanje pozicije bilježe Mađarska, Srbija i Bugarska. Nasuprot tome, Irska pada s drugog na peto mjesto, a Estonija pada gotovo na začelje, što ukazuje na visoke životne troškove u tim zemljama. Hrvatska ostaje u sredini, s malim poboljšanjem kada se uzme u obzir kupovna moć.
Od 24 analizirane zemlje, samo su četiri zabilježile realni pad minimalne plaće kada se usporedi rast plaća s inflacijom. Najteže je pogođena Turska, gdje je uz inflaciju od 44,4 posto minimalna plaća porasla samo 30 posto. Cipar, Albanija i Belgija također bilježe blagi realni pad. S druge strane, Crna Gora predvodi u realnom rastu s nominalnim povećanjem od 25,9 posto uz inflaciju od samo 2,6 posto, što je rezultiralo značajnim povećanjem kupovne moći. Značajan realni rast bilježe i Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Litva.
Nova Direktiva EU-a o minimalnoj plaći, koja teži postavljanju minimalne plaće na 60% prosječne bruto plaće, već pokazuje utjecaj. Prema stručnjacima Eurofounda, Christine Aumayr-Pintar i Carlosu Vacas-Sorianu, direktiva je potaknula povećanja u nekoliko zemalja i očekuje se da će i dalje biti ključni pokretač rasta minimalnih plaća.
Komentiraj članak: