Visoki sud odlučio je da nitko ne može dobiti državljanstvo Irske ako je proveo jedan dan izvan zemlje u posljednjih godinu dana.
Neočekivana presuda, koju je izrekao sudac Visokog suda Max Barrett, mogla bi utjecati na tisuće ljudi koji se prijavljuju za irsko državljanstvo na temelju boravka u zemlji.
Stručnjaci su nazvali ovu odluku “apsurdnom”, ističući kako zakon o državljanstvu nikada prije nije bio tako strogo tumačen.
Prema Zakonu o irskom državljanstvu i državljanstvu iz 1956. godine, strani državljani koji se žele naturalizirati kao Irci moraju zakonito boraviti u državi najmanje pet godina od posljednjih devet (ili tri od posljednjih pet ako su u braku s irskim državljaninom).
Tu uključuje i jednu godinu “kontinuiranog boravka” u iznosu od 12 mjeseci do datuma podnošenja zahtjeva.
U praksi, Odjel za pravosuđe i jednakost dopuštao je podnositeljima zahtjeva za državljanstvo da napuste zemlju do šest tjedana u posljednjoj godini, te i više u izvanrednim ili neizbježnim okolnostima.
Međutim sudac Max Barrett zaključio je da ovo pravilo od šest tjedana ide izvan onoga što je zakonski dopušteno u tom pogledu, jer Zakon iz 1956. godine ne daje nikakvu diskrecijsku moć.
Odvjetnik Cathal Malone, inače stručnjak za zakon o imigraciji i azilu rekao je za The Journal da će odluka vjerojatno dovesti do zastoja u cijelom Odjelu za državljanstvo dok se ne riješi sve ovo u žalbenom postupku, koji je u tijeku.
Odvjetnik za imigraciju Aoife Gillespie je kazao kako bi se presudom čak mogla postaviti pitanja o dosadašnjim irskim državljanstvima, budući da je pravilo šest tjedana, prema mišljenju Visokog suda, bilo protuzakonito cijelo vrijeme.
Samo u 2017. godini preko 8,000 ljudi dobilo je irsko državljanstvo, prema podacima Europske unije.
Odvjetnik Malone je rekao da iako je ova stavka već postajala u zakonu samo što se u praksi nitko nije pridržavao te na taj način kršio zakon, pravosuđe će morati po hitnom postupku izmijeniti Zakon iz 1956. godine.
Komentiraj članak: