Dok stanovništvo stari, a državne blagajne su pod sve većim pritiskom, primanja umirovljenika drastično se razlikuju od zemlje do zemlje. Postavlja se pitanje – tko je u najboljem položaju u svojim zlatnim godinama, piše Euronews.
Mirovine su ključan izvor prihoda za starije Europljane, čineći otprilike dvije trećine njihovih ukupnih primanja.
Ipak, osobe starije od 65 godina u 28 europskih zemalja u prosjeku primaju tek 86% prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva. Prema podacima OECD-a, taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70%, a u ekonomski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80%.
Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna mirovina u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno. Međutim, razlike su goleme. Na razini cijele Europe, prosječne godišnje mirovine kreću se od samo 3.377 eura u Turskoj do impresivnih 38.031 eura na Islandu. Unutar EU, raspon seže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu.
Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice, u skupini zemalja gdje je prosječna mirovina niža od 8.000 eura godišnje. U tom su društvu i Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. S druge strane, četiri najveća gospodarstva EU-a – Italija, Španjolska, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja. Irska se nalazi znatno iznad europskog prosjeka i to sa prosječnim iznosom od 2,005 eura.
Zašto se podaci Eurostata razlikuju od podataka HZMO-a? Glavni razlog je metodologija: Eurostat koristi bruto iznose (ukupni trošak sustava) i u izračun uključuje sve kategorije umirovljenika, uključujući i one s vrlo kratkim stažom ili inozemnim dijelovima mirovina. To objašnjava zašto je europski prikaz prosjeka od oko 400 eura mjesečno niži od neto iznosa koji se u javnosti obično komunicira kao hrvatski prosjek, a to je između 600 i 700 eura.
Stručnjaci upozoravaju da su niske mirovine često posljedica općeg siromaštva u nekim zemljama.
“Neke su zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih i zahtijevaju od obitelji da subvencioniraju mirovinske prihode starijih rođaka i pomažu im”, pojasnio je za Euronews Business Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.
Izravne usporedbe mogu biti varljive zbog fundamentalnih razlika u mirovinskim sustavima. “Teško je uspoređivati zbog različitih mirovinskih sustava”, ističe Philippe Seidel Leroy, voditelj politike u AGE Platform Europe.
On navodi primjere Njemačke, Španjolske, Francuske i Belgije, koje se oslanjaju na državne mirovine po principu ‘pay-as-you-go’, dok su profesionalni mirovinski fondovi manje zastupljeni. “Njihova mirovinska potrošnja bit će visoka po glavi stanovnika, jer najveći udio prihoda umirovljenika dolazi iz tih zakonskih shema”, dodao je.
Kada se u obzir uzmu troškovi života, odnosno standard kupovne moći (PPS), razlike postaju znatno manje. Jedna PPS jedinica omogućuje kupnju iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji. Mjereno u PPS-u, mirovine se kreću od 6.658 u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže mirovine pada s više od deset na samo 3,3 puta.
Profesor Whiteside napominje da u zemljama bivšeg Istočnog bloka preostale povlastice za umirovljenike, poput besplatne zdravstvene skrbi, prijevoza i subvencioniranog stanovanja, dodatno povećavaju njihovu kupovnu moć.
Prilagodba za kupovnu moć dramatično mijenja poredak nekih zemalja. Španjolska skače s 13. na 4. mjesto, a Turska s posljednjeg, 34. mjesta, na 25. S druge strane, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33. mjesto.
Ipak, ni PPS ne daje potpunu sliku. “Razlike [u PPS-u] ne nestaju. To je zato što životni standard u kasnijoj dobi ovisi o više od mirovinskih transfera. Troškovi stanovanja, pristup zdravstvenoj skrbi i mogućnosti za starije radnike – sve to igra ulogu”, rekao je Sinclair.
U Europskoj uniji mirovine u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50%, što umirovljenicima otežava održavanje pristojnog životnog standarda i čini siromaštvo u starijoj dobi značajnim društvenim problemom.
IZVOR: Index
Komentiraj članak: