Na prvi pogled, priča o irskom ekonomskom čudu dobro je poznata. Jedna relativno siromašna, političkom krizom zarobljena zemlja, uzdigla se do modela rasta i razvoja sa kojim bi mnogi željeli poistovijetiti.
Odgovor na pitanje šta je Irsku iz siromaštva i nezaposlenosti, od 1994. do 2007. dovelo u društvo najnaprednijih, najprije smo potražili u Institutu za društvena i ekonomska istraživanja.
Rast zasnovan na stranim investicijama
„Prethodni pokušaji da se rast ostvari na temelju domaće industrije, nisu bili uspešni. Ključna je bila odluka da se ekonomija otvori i privuku strane investicije. Kriza 80-tih zaustavila je te napore, da bi prvi efekti otvaranja postali vidljivi tek 90-tih godina. Istovremeno, porez na dobit je snižen sa 15 na 12,5 post. I tada se dogodio veliki priljev stranih investicija“, kaže Cieran McCvin iz Instituta za društvena i ekonomska istraživanja.
Prve velike tvrtke u Irsku su stigle iz Amerike, tu je važnu ulogu odigrala brojna irska emigracija. Najpre su to bili tehnološki giganti. Trenutno u Dublinu posluju 242 IT kompanije. Tu je 18 američkih, među kojima IBM, Intel, Microsoft, Facebook i Google.
U razdoblju od 1995. do 2000. godine, ekonomija je u prosjeku rasla 9,4 posto godišnje, a nakon 2000. sedam godina prosječna stopa rasta bila je 5,9 posto. Rasle su i zarade, a sa njima i potrošnja. Irci su se po standardu približili bogatijim članicama Europske Unije. Plaće zaposlenih u industriji 2000. godine dostigle su prosječnih 2,500 eura.
Ali, prvi korak ka izlasku sa ekonomske margine, Irska je napravila 1973. ulaskom u Europsku ekonomsku zajednicu. Od tada je iz europskih fondova dobila 17 milijardi eura. Čak 35 posto tih sredstava uloženo je u obrazovanje. To se ulaganje višestruko isplatilo.
Obrazovanje i izvoz
Upravo obrazovana, mlada radna snaga, uz prednosti pristupa zajedničkom europskom tržištu, kasnije će postati jedna od glavnih poluga ekonomskog uspjeha “keltskog tigra”. Irci ne zaboravljaju šta je za njih značila europska zajednica. I danas kao i prije pet desetljeća, više od 80 posto građana podržava članstvo Irske u Europskoj uniji.
„Ulazak u Europsku uniju napravio je veliki preokret, od zatvorene ekonomije okrenute poljoprivredi, postali smo izvozno orijentirana privreda, postali jedna od najbogatijih i najuspješnijih članica. Deset najvećih globalnih tvrtki prisutne su u Irskoj. Imamo dobro obučenu i osposobljenu radnu snagu. U multinacionalnim tvrtkama trenutno radi više od 100,000 ljudi. U odjelu visokih tehnologija, umjetne inteligencije naši kadrovi dobijaju odlično obrazovanje“, navodi Noel O’Konel, direktorica Europskog pokreta.
Četiri državna sveučilišta, među kojima i poznati Trinity College u Dublinu, okosnica su visokoškolskog obrazovanja. Za one koji u velikoj konkurenciji nakon srednje škole ne uspiju upisati na neki od njih, postoji mogućnost dvogodišnjeg višeg obrazovanja koje nakon tog perioda može biti produženo. Samo za treći stupanj obrazovanja, vlada izdvaja milijardu eura godišnje, a školske institucije uspešno surađuju sa privredom.
Nezaposlenost gotovo nestala
Desetljećima je Irska bila zemlja emigracije. Kako kažu, ljudi su bili njihov glavni izvozni proizvod. Nakon ekonomskog buma 90-tih, trend se preokrenuo. Sada je Irska obećana zemlja za ljude raznih nacionalnosti.
Dolaskom preko-oceanskih tehnoloških, a potom i farmaceutskih giganata, otvaralo se na tisuće novih radnih mjesta. Nezaposlenost je u Irskoj gotovo iskorenjena. Ali, vrlo brzo, domaća radna snaga više nije bila dovoljna. Tako su put Irske 2000-tih krenuli i brojni ljudi s područja tzv Balkana.
„Imali su ogroman manjak kadrova jer više irsko školstvo nije moglo da osigura toliko resursa da popune sva ta radna mjesta. I onda je jedina opcija bila da traže kadrove, posebno u IT industriji u drugim zemljama. Krenuli su prvo po zapadnoj Europi, potom po istočnoj. U našem konkretnom slučaju bile su preporuke da se pogleda u Hrvatskoj i Srbiji da li se mogu da zaposliti inženjere i programere i to je bio jedan od početnih koraka kako smo došli ovdje“, kaže IT stručnjak sa područja Srbije.
Obećana zemlja i za građane Balkana
Većina Hrvata i Srba u Irsku je tih 2000-tih došla na valu takozvanog “dot com rasta” i informatičkih putovnica. Taj, uz financijski i farmaceutski sektor, i danas prednjači u zaradama, koje se kreću od 7,000 do 12,000 eura. Ipak prosječna plaća u Irskoj trenutno iznosi oko 3,086 eura, koliko mjesečno zarade zaposleni u sektoru usluga. To je i početna plata zaposlenih u prosvjeti i školstvu.
Ipak najveći “boom” dolaska radnika sa područja Republike Hrvatske, Srbije i Bosne dogodio se tijekom i nakon 2013. godine kada je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju. Tada su većina novih pridošlica na osnovu putovnice RH (njih 94%) došla u Republiku Irsku u potrazi za poslovima.
Trenutno prema službenim brojkama u Republici Irskoj ima više od 30,000 građana sa područja Hrvatske, Srbije i Bosne, iako neslužbeno te brojke su puno veće.
Komentiraj članak: