Bruto plaće nisu najprecizniji pokazatelj za međusobno uspoređivanje europskih država, jer se stope poreza na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje znatno razlikuju, a neke zemlje dodatno podupiru kućanstva s djecom. Stoga je godišnja neto plaća korisniji alat za usporedbu. Nameće se pitanje koje zemlje u Europi pružaju najviše prosječne neto plaće? Gdje se u prosjeku najviše zarađuje? I kada se zarade prilagode prema kupovnoj moći, značajne razlike ostaju prisutne. Prema Eurostatu, u 2024. godini godišnje neto plaće unutar EU-a kretale su se od 11.074 eura u Bugarskoj do 50.410 eura u Luksemburgu, dok je prosjek Unije bio 29.573 eura, piše Euronews.
Podaci se odnose na samce bez djece koji ostvaruju 100 % prosječne plaće, no analizirane su i druge varijante. Među trima zemljama EFTA-e i kandidatskom Turskom, Švicarska prednjači s najvišom neto zaradom – 85.631 eura, a slijedi je Island sa 57.573 eura. Norveška je peta s 47.232 eura, što potvrđuje dominaciju država izvan EU-a u pogledu visine neto primanja. Nordijske zemlje također bilježe visoke neto plaće: Danska (43.913 eura), Finska (36.877 eura) i Švedska (36.147 eura), sve iznad europskog prosjeka. Unutar EU-a, iza Luksemburga slijede Nizozemska (47.892 eura) i Irska (46.208 eura) s najvišim neto zaradama. S druge strane, zemlje juga Europe poput Italije (24.797 eura), Španjolske (24.571 eura) i Grčke (18.709 eura) znatno su ispod prosjeka. Istočne članice, Rumunjska (12.655 eura), Bugarska (11.074 eura) i Mađarska (13.883 eura), imaju najniže neto plaće u Uniji, dok se Turska (11.440 eura) nalazi tek malo iznad Bugarske.
Od četiri najveće ekonomije EU-a, Njemačka ima najvišu neto zaradu (39.594 eura), zatim Francuska (32.354 eura), dok Italija i Španjolska, obje s nešto manje od 25.000 eura, zaostaju za prosjekom. Kada se zarade prilagode prema standardima kupovne moći (PPS), raspon neto primanja unutar EU-a kreće se od 16.784 eura u Slovačkoj do 40.948 eura u Nizozemskoj, dok je prosjek na razini EU-a 28.906 eura. Dodamo li i zemlje izvan Unije, Švicarska i dalje drži prvo mjesto s 48.331 eura (PPS), ispred Norveške (38.712 eura), dok treće mjesto zauzima Nizozemska. Luksemburg (37.630 eura) i Austrija (37.359 eura) zaokružuju prvih pet. Jasno je izražena razlika između istoka i zapada Europe, s većinom zemalja istočne, baltičke i balkanske regije u donjem dijelu ljestvice.
Portugal je iznimka, premda se zemljopisno nalazi na zapadu Europe, njegov ekonomski položaj s PPS-om ispod 20.000 više podsjeća na istočnoeuropske države. U nominalnim iznosima, razlika između najviše (Luksemburg) i najniže (Bugarska) neto zarade u EU-u iznosi više od 4,5 puta. Kada se zarade usklade prema kupovnoj moći, ta se razlika smanjuje na 2,4 puta, i to između Slovačke i Nizozemske. Među četiri najveće ekonomije, samo Njemačka ima PPS iznad europskog prosjeka. Kućanstva s djecom generalno ostvaruju više neto zarade od samaca. Tako, dok prosječan samac bez djece u EU ima godišnju neto plaću od 29.573 eura, par s jednim zaposlenim i dvoje djece ostvaruje 35.656 eura. Razlika proizlazi iz poreznih olakšica i obiteljskih naknada.
Jedina zemlja u kojoj sastav kućanstva ne utječe na neto primanja je Turska. U državama poput Cipra, Finske, Norveške, Španjolske i Švedske razlike postoje, ali su male – ispod 10 %. Najveći porast neto zarade za kućanstva s djecom bilježe Slovačka, Poljska, Luksemburg i Belgija, gdje su zarade više za preko 40 % u odnosu na samce. Primjerice, u Slovačkoj prosječna neto zarada raste s 14.070 eura (samac bez djece) na 19.851 eura za par s jednim zaposlenim i dvoje djece. Parovi s dvoje djece i oba zaposlena generalno imaju veće neto prihode od kućanstava bez djece, iako je razlika manja nego kod obitelji s jednim zaposlenim. U prosjeku, ta kućanstva u EU-u imaju neto zaradu od 63.523 eura.
Komentiraj članak: