Već i ptice na grani znaju da je Irska mnogim Hrvatima obećana zemlja, kao i da mnogi naši iseljeni sugrađani ni ne pomišljaju da se vrate u Lijepu našu.
Takvu tužnu realnost potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju kako iz Hrvatske iseljava više od 40.000 ljudi godišnje, što je slikovito rečeno grad veličine Karlovca.
Dvojica mladića koji su hrvatsku adresu zamijenili irskom progovorili su o životu u tuđini, a za N1 su otkrili misle li se vratiti kući u skoroj budućnost.
Jakov posljednjih šest godina živi u Irskoj te radi kao voditelj u trgovini mještovite robe, dok je Matej u toj zemlji godinu dana, a radi u digitalnom marketingu. “Plaće i multikulturalnost su neusporedivi nego u Hrvatskoj”, rekao je Jakov i priznao da je iz domovine odselio zbog financijske situacije. “Ne mislim da je politička situacija bila ključna u mojoj odluci, ali lakše je otići kad se odmičeš od nečeg što smatraš negativnim”, pojasnio je.
Matej je rodnu grudu napustio zbog kvalitetnog studija digitalnog marketinga u Danskoj, a nakon što je živio u Španjolskoj i Poljskoj, preselio je u Irsku. “Prva pozitivna stvar života ovdje je što sam potpisao ugovor za posao u roku od deset dana kad sam došao u zemlju. Druga stvar je birokracije, koja je fluidnija i nije mi zadavala tolike glavobolje kao u Hrvatskoj”, otkrio je.
Novinarka ih je pitala misle li glasati u srijedu, na što je Jakov rekao da neće jer smatra da ljudi koji ne žive u Hrvatskoj ne bi trebali glasati, dok, s druge strane, Matej čeka da mu prihvate prijavu i izaći će na biralište.
Za kraj oboje su otkrili što bi ih nagnalo da se vrate kući. “Na prvom mjestu je rješavanje koruptivne hobotnice. Drugo je relacija između cijena i prihoda mora biti zdravija i treće u Hrvatskoj nedostaje više vanjskih, izravnih ulaganja. U Hrvatskoj za mladu osobu jednostavno ne postoje jaki brendovi koji bi tu napravili posebni pogon poput Microsofta, Googlea ili Mete. U Irskoj svaka treća ili peta osoba radi u jednoj od takvih tvrtki”, rekao je Jakov.
Matej navodi kako je potrebno poraditi na tome da mladi brže pronađu posao, ali i smještaj. “To je problem i u Irskoj, ali čujem da je i u Zagrebu”, rekao je Jakov dok je Matej dodao: “U Dublinu postoje geotoizirane zone. Irska trenutno ima velikih problema sa sigurnošću, to je veliki problem.”
No, ističe Jakov za kraj, u Irskoj je ipak trava zelenija, a s njim se složio i Matej, priznavši ipak da nijedna država nije savršena. “Irska je dobra država za nekog tko dođe s jasnim ciljem”, zaključio je Matej.
Komentiraj članak: