Presuda Europskog suda pravde (ECJ), koja se dugo iščekivala, dolazi nakon više godina pravnog spora o tome je li Europska komisija bila u pravu kada je 2016. godine zatražila da Apple vrati 13 milijardi eura ‘ilegalnih’ poreznih olakšica jer je imao nepravednu prednost.
ECJ je odlučio da se ranija presuda nižeg suda, koja je bila u Appleovu korist, poništi i podržao je odluku Komisije iz 2016. godine, prema kojoj je Irska dodijelila Appleu nezakonitu pomoć vezanu uz porezno tretiranje dobiti ostvarene izvan SAD-a, što Irska sada mora vratiti.
Ova presuda pobjeda je za Margrethe Vestager, glavnu povjerenicu EU-a za monopol, koja je 2016. godine zaključila da je Apple imao korist od milijardi poreznih olakšica, što mu je omogućila irska vlada. Vestager, koja bi ove godine trebala napustiti tu funkciju, bila je poznata kao stroga provoditeljica zakona i spremna suprotstaviti se moćnim multinacionalnim kompanijama poput Fiata, Amazona i Starbucksa zbog njihovih poreznih računa, iako neki slučajevi nisu izdržali test vremena te su odluke protiv Fiata iz 2022. godine u međuvremenu poništene.
Ovaj je slučaj započeo još 2016., kada je Komisija naredila Appleu da plati milijarde eura zbog znatno smanjenog poreza na dobit između 2003. i 2014. godine. Apple, koji ima svoje europsko sjedište u Corku još od 1980., prema izvješću EU-ovog nadzornika za tržišno natjecanje, uživao je porezne pogodnosti koje su mu omogućile da 2014. godine efektivno plati porez po stopi od samo 0,005 posto.
Apple je odbacio optužbe, tvrdeći da nikakva državna pomoć nije bila isplaćena, a izvršni direktor Tim Cook nazvao ih je ‘političkim glupostima’. Kompanija je prvotno uspjela osporiti odluku Komisije na Općem sudu, drugom najvišem sudu EU-a koji je 2020. zaključio da Bruxelles nije dokazao da je dobila nezakonitu ekonomsku prednost u Irskoj kroz poreze.
Komisija se žalila, a prošle godine Giovanni Pitruzzella, generalni pravobranitelj ECJ-a, preporučio je da se odluka Općeg suda poništi, navodeći da su u presudi napravljene pravne pogreške te da je potrebno novo razmatranje slučaja. Iako Pitruzzellina preporuka nije bila pravno obvezujuća, mišljenja generalnih pravobranitelja često utječu na konačne odluke suda.
Najviši europski sud u utorak je potvrdio kaznu od 2,4 milijarde eura koju je Googleu izrekla Europska komisija zbog zlouporabe dominantnog položaja favoriziranjem vlastite usluge za usporedbu cijena. Kazna je rezultat istrage zbog monopola koju je 2017. godine pokrenula Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije. Komisija je tada zaključila da je Google favorizirao svoju uslugu za usporedbu cijena na štetu konkurentskih servisa.
Google se žalio na odluku Općem sudu, drugom najvišem sudu EU-a, koji je također potvrdio kaznu. Kompanija je zatim uložila žalbu Europskom sudu pravde (ECJ), najvišem sudu EU-a, no u utorak je ECJ odbacio žalbu i potvrdio odluku Komisije.
‘Razočarani smo odlukom suda’, izjavio je glasnogovornik Googlea za CNBC u utorak. ‘Ova presuda odnosi se na vrlo specifičan skup činjenica. Još 2017. godine napravili smo promjene kako bismo se uskladili s odlukom Europske komisije. Naš pristup uspješno funkcionira više od sedam godina, generirajući milijarde klikova za više od 800 usluga za usporedbu cijena.’
Kako bi udovoljio europskim zahtjevima, Google je 2017. uveo promjene koje su ga prisilile da se natječe na isti način kao i konkurencija za oglasne pozicije u rezultatima pretraživanja za kupovinu.
Regulatori diljem svijeta pojačavaju pritisak na Google. U ožujku je EU pokrenuo istragu protiv Alphabeta prema novom Zakonu o digitalnim tržištima, koji propituje prakse tehnoloških tvrtki u Europi. U Sjedinjenim Državama pak Google se trenutno suočava s postupkom ministarstva pravosuđa vezanim uz njegovo oglašivačko poslovanje, a ranije ove godine izgubio je još jedan slučaj zbog monopola.
Komentiraj članak: